bAJKAL EM1bajkal EM1

Istorijsko selo Šušnskoje – na obali Jeniseja. Zemlja- neplodna peskuša, leti bude temperature i preko 35 stepeni Celzijusa zimi i do – 45 C. snega vrlo malo.

Svaku drugu godinu žestoka suša. Na oranicama izgorevaju žita, krompir ne rađa- mnogi nemaju ni šta da iskopaju. A u to vreme naš baštovan sakuplja pet puta veće prinose nego što drugima uspeva i u najboljim godinama.
Zamjatkinova parcela nije videla plug ni ašov već 20 godina. Po njegovim rečima, za 10 godina plodni sloj se produbljuje za 30-40 cm. Zemlja je postala tako rastresita, da kolje za paradajz nije potrebno zabijati nego-s lakoćom ih samo potisne u zemlju. Prinos krompira je po 2 tone po aru ( 100 m2 )( 200 tona po hektaru), kupusa 1800 kg. po aru, mrkve 3-5 puta više od svakog proseka. Obilno rađa jagodičasto voće. Ni stajnjak a ni kompost Zamjatkin ne koristi. Od đubriva – samo pepeo. Sada je u njegovim lejama, kako on kaže, pravo plodno agrozemljište. A to znači, neograničeni prinosi garantovani svake godine
Kako je to njemu uspelo?
Trećinu prinosa daje sortna agrotehnika. Zamjatkin je za sebe odabrao najbolje sorte i bukvalno se srodio sa njima. Ali dve trećine uspeha- je sistem prirodne zemljoradnje: uske leje, odustajanje od oranja, prekopavanja,:sejanje siderata, razumni plodored, malčirovanje.
„Prinos više nije u pitanju. Rekordomaniju sam preboleo, Sada je moj glavni cilj- maksimalna plodnost zemljišta I konstantna agro-biocenoza“.

Leje
Leje su kod Zamjatkina standardne, širine 80 cm, sa prolazima od minimum 1 m. Stvaraju se one ovako.U prvoj polovini juna ( kod nas bi to išlo u orvoj polovini maja) obeleže se leje i nanosi se 20 tak cm. organskog odpada a odozgo- za dva prsta zemlje.Sve se dobro polije Bajkalom EM-1, 5 l. na 1m2. Idealna leja i korov nema šanse da probije, polako fermentiše, a gliste se naseljavaju u svoj novi dom. Tako odstoji do kraja leta. U avgustu se na leju poseje slačica, ili uljana repica. A u proleće se poseje ,grašak, bob, pasulj: kako bi zemlju dodatno nađubrilo. A ukoliko je zemlja dobra moguće je posejati krompir, lubenice.

Koristimo ploskorez, samo na površini. Celo leto -malč u proleće i u jesen- siderati, tu korovi nemaju šansu zemlja je pokrivena ili malčem ili sideratima.

Bolesti

Bolesti su takođe otišle u prošlost. Zamjatkin je ispraktikovao pametniju borbu sa njima- likvidirao je jutarnju rosu. Postavljavljajući iznad leje običan najlon topli zraci se vraćaju na leju i rose nema. Tako pokriva samo to što je sklono bolestima: paradajz, krastavce, krompir, luk.
Malč kod Zamjatkina- je u stvari siderat. On ne troši vreme i snagu da bi dovlačio neke organske odpadke. Organski odpad koristi samo u posebnim slučajevima: kada pravi nove leje, da bi ugušio korove, a na lejama je preko cele godine- jedinstveni sideratni malč
Tehnologija je jednostavna. U avgustu pod grabljicama se poseje kakav na mraz otporan siderat koji do mraza daje gustu zelenu masu. Ne dajući joj da se osemeni sreže je do zemlje stvori se sloj sena. Do proleća se sloj smanji za 3 puta, Tada samo napravi brazdice u koje seje ili sadi ne sklanjajući ostatke sena. Zemlja ostaje pokrivena i oko samih biljaka.
Ozima raž. Obično ne izmrzava a u proleće bujno raste. Nju treba podrezati skroz do zemlje inače će ponovo da raste.

Pljaskorez
Alat za obradu zemljista pljaskorez mozete nabaviti kod autora teksta Jovana Drobnjaka

Moguće je i varijanta, sejanja biljaka, koje smrzavaju pa ih u proleće nije potrebno podrezivati. Jednostavno napravimo rupe ili brazde, ploskorezom i posejemo ili posadimo željenu kulturu.
Malčirati je moguće bilo kojom organikom, važno je da je malčirano da zemlja nije gola..

Iskustvo je pokazalo: pod debelim slojem biljnih ostataka i slame raste odličan krompir. Jednostavno poređa krompir po leji pokrije rastresitom malč organikom i gotov posao, u avgustu razgne malč i pokupi čist krompir nije ga ni potrebno prati može odmah u posudu za kuvanje.
I šta još karakteristično? U takav malč ne ulaze žičnjaci, majske bube i druge štetočine koje žive u zemlji.
Pravilo malčiranja je jednostavno: U jesen pokrijemo zemlju što ranije, da bi život u njoj što duže živeo a kasnije mrznuo. A u proleće obratno- ako je malč debeo, sklonimo ga na staze da bi se zemlja što pre zagrejala..
Jedan mesec gola zemlja- jedan mesec umiranja.

POŠTOVANI PRIJATELJI UKOLIKO VAM SE JE OVAJ TEKST SVIDEO PODELITE GA SA SVOJIM PRIJATELJIMA KAKO BI I ONI MOGLI DA GA PROČITAJU.
ZA DODATNE INFORMACIJE I SAVETE DOĐITE U BARANDU POZOVITE NA TEL: 064 0333 669

Autor teksta naš saradnik Jovan Drobnjak, grupa autora teksta na linku>>>