Danas u podne 04. april počela je nova 7528. godina po najstarijem kalendaru na svetu, starom srpskom kalendaru. Svakog četvrtog aprila, kada je reč o severnoj hemisferi, ukrštaju se severna i južna energija koja dolazi sa Sunca i tada počinje leto i obrnuto, za južnu hemisferu zima. U našim krajevima leto će trajati sve do Mitrovdana, 8. novembra kada će se uloge promeniti.

Zašto je Stari srpski kalendar poseban, etnolog Slobodan Filipović kaže zbog toga što se zasniva na prirodnim jedinicama sunčevog sistema.

NASA je pre par godina saopštila da je drevni srpski kalendar najtačniji, da je u potpunosti usklađen sa prirodom, da se početak godišnjih doba prema tom kalendaru poklapa sa elektromagnetnim promenama Sunca, ali sem nekoliko istaknutih naučnih imena, niko na to ne obraća pažnju u srpskoj javnosti.

Naš kalendar prati biološki ritam Zemlje. Godina se delila na dva dela, leto je bilo od Đurđeva do Mitrova dana, što se odnosi na period bujanja vegetacije i uopšte života na ovim prostorima. Godina je imala trinaest meseci po 28 dana, a svaki mesec je imao četiri sedmice, svaka sedmica (nedelja) imala je po sedam dana, kao što idu mesečeve mene.

Na spomeniku caru Lazaru, despota Stefana Lazarevića, stoji da se Kosovska bitka dogodila 6897. godine.

Kalendar se računao od momenta kada su svet stvorili bogovi: Perun, Svarog, Stribog, Crnobog, Triglav, Dajbog, Jarovid, Svetovid, Morana, Vesna i Mokoša.

Ovaj kalendar je kasnije nazvan Romejski, zato što su ga preuzeli stari Rimljani.

Srbi su po nekim verovanjima najstariji narod na svetu, ali kalendar im sigurno nije najstariji. Maje, Asteci, Kinezi, Vavilonci, Malajamci, Nepalci, Tamilci, pa i Rapa Nui narod sa Uskršnjih ostrva imaju starije kalendare od našeg.

Po srpskom kalendaru, ovo je 7528. godina, koliko je prošlo vremena od Potopa.

Dok se u Srbiji o ovom veličanstvenom kalendaru ćuti, za istraživanje istog zainteresovane su institucije u Portugalu i Indiji, kao i američke izadavačke kuće i NASA koja je i potvrdila povezanost ovog kalendara i prirodnih pojava. Prema Milan T. Stevančević, bivši ekspert Ujedinjenih nacija koji se ovom problematikom bavio par decenija, kaže:

Srpski kalendar na neki način poznaje termine promena elektromagnetizma Sunca, a takva preciznost ne može biti slučajna, jer zahteva mnogo znanja iz kosmičke meteorologije. Po Srpskom kalendaru, Sunce se posmatra kao živo biće koje se smatra i božanstvom. Ono je lice koje služi srpskom narodu za datiranje mnogih prirodnih pojava, kao što je, na primer Preobraženje, a ono se javlja 19. avgusta. Tada se menjaju gora i voda. Da se menja gora znamo po lišću koje žuti i opada, a šta znači “menja se voda”? Кada je Beogradska škola meteorologije istraživala hemijski sastav vode 2008. godine, zaprepastili smo se da se 19. avgusta menja hemijski sastav kiše. Do tada je kisela, a od tada alkalna ili neutralna – objašnjava Milan T. Stevančević.

Dakle, prava srpska nova godina je 4. aprila. Ovo je noćas Nova godina po julijanskom kalendaru, koji je uveo Julije Cezar 46. p.n.e. Julijanski kalendar je korišten u skoro cijelom svijetu do 1582. godine kada je papa Grgur XIII uveo novi, precizniji kalendar. Кod nas se sa srpskog prešlo na julijanski kalendar tek sredinom 19. vijeka, a na gregorijanski sa formiranjem Кraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, ali je Srpska pravoslavna crkva, kao i još neke pravoslavne crkve, ostala verna julijanskom, zato je danas zovemo pravoslavnom i srpskom, iako ona to nije.